KULTURA I POVIJEST BAŠKE

Baška obiluje širokom paletom povijesnih znamenitosti i definitivno je jedna od najinteresantnijih mjesta na Jadranu. Na daleko je poznata po Bašćanskoj ploči, no tu su i druge kulturne vrijednosti koje će Vas ostaviti bez daha, kao što su stara jezgra mjesta sa šarolikim kućicama i crkvicama, ostaci rimskih naselja, sakralni spomenici kulture smješteni na samom brdašcu iznad Baške do kojih vodi ugodna šetnjica obavijena zelenilom i mirisima primorskih borova.

Garantiramo da će svojom posebnošću i raznolikošću zadovoljiti povijesne sladokusce.

Stoga uplovite s nama u povijest i kulturu Baške!!

 

POVIJEST

Prastanovnici ovog kraja bili su Iliri, pleme Japoda koji su naselili ovaj prostor na kojem se postepeno uz more razvilo malo naselje, čiji ostaci datiraju iz II. stoljeća prije Krista. Naselje Baška prvotno se razvilo na brežuljku sv. Ivan 418. godine koje se nalazi iznad današnjeg mjesta Baška. Brežuljak sv. Ivan danas predstavlja bogatu povijesnu jezgru, a koji ujedno nudi predivan pogled na cijelu Bašku i beskrajno plavo more.

Prošlost Baške isprepletena je s poviješću cijeloga otoka krka, Nakon Ilira, pripadala je i tadašnjem Bizantu i Ugarsko- Hrvatskoj državi.

U srednjem vijeku nakon vladanja moćnih krčkih knezova Frankopana bila je pod vlašću Venecije, austrijskom vlašću te vlašću Napoleonove Ilirije.Padom Napoleona ponovo je pod vlašću Austrije do kraja I. svjetskog rata (1918.) kada je pripala Kraljevini Jugoslaviji.

Raspadom SFRJ Jugosalvije 1991. godine, Baška teritorijalno pripada Republici Hrvatskoj. Od 1994. godine samostalna je općina na otoku Krku (uz ostalih pet općina i grad Krk).

Od 1994. godine samostalna je općina na otoku Krku (uz ostalih pet općina i grad Krk).

 

KULTURNE ZNAMENITOSTI

Baška posjeduje obilje kulturnih i sakralnih građevina, no mi smo za Vas izdvojili najznačajnije i najzanimljivije koje svakako vrijedi pogledati.

Bašćanska ploča

Bašćanska ploča izvorno je bila lijevi plutej, pregrada ili paravan, na crkvenom septumu ili pregradi koja je dijelila redovnički kor od prostora za puk, a svojim značajkama, oblikom, veličinom i ornamentom loze koji se proteže rubom ploče odgovara tipičnim plutejima predromaničkog i romaničkog razdoblja na hrvatskoj obali. Teška je oko 800 kilograma, visoka 99,5 cm, široka 199 cm, debela od 7,5 – 9 cm; isklesana je od bijelog vapnenca.
Datira se oko 1100. godine, a predstavlja značajan izvor za povijest hrvatskog naroda, jezika i razvitak hrvatske glagoljice. Ona pokazuje suverenitet hrvatskoga kralja Zvonimira kao donatora zemljišnog posjeda crkvi sv. Lucije u Jurandvoru, uz jezično i književno, ta ploča ima i povijesno značenje zbog prvog spominjanja vladareva imena na narodnome jeziku – kralj Zvonimir.

Bašćansku ploču pronašao je župnik Petar Dorčić ugrađenu u pod crkve 1851. godine te upozorio Ivana Kukuljevića Sakcinskog koji ju je predstavio znanosti. 1865. djelomično ju je pročitao krčki kanonik Ivan Crnčić, a potpuno je to učinio 1875. Franjo Rački. Budući da je na nekim mjestima oštećena, postoje i različita čitanja istoga teksta.

Bašćanska staza glagoljice

Posvećena je glagoljici i svim glagoljašima kroz našu povijest. Ona je hrvatska povijesna prostorna početnica od a do Ω .
Svrha joj je da u bašćanskoj dolini, kraju gdje je otkrivena Bašćanska ploča- dokument hrvatske državnosti iz 1100. godine, podigne spomenik trajne vrijednosti koji će sve posjetioce ovoga područja uputiti u povijesno-kulturološke značajke i vrijednosti kraja i povijesti hrvatske državnosti.

Kroz taj projekt formira se staza od kamenih skulptura koja će se protezati od prijevoja Treskavac, pa sve do Stare rive u bašćanskoj luci. Staza neće biti pravolinijska već će skulpture biti razmještene uz važne kulturne, povijesne točke ili važna prirodna područja. Biti će 34 kamene skulpture s uklesanim glagoljskim slovima; 4 većih dimenzija, djelo akademskog kipara Ljube De Karine i 30 skulptura manjih dimenzija, koje nastaju tijekom kiparskih radionica u Baškoj.
Mentor i umjetnički voditelj projekta je Ljubo De Karina. Projekt će se izvoditi 4 do 5 godina. Nizu skulptura dodana je i 35, posvetna skulptura, posvećena glagoljici i glagoljašima. Sve skulpture bit će označene mjedenim pločicama.

Na tim oznakama u podnožju skulptura biti će istaknuti tradicionalni naziv položaja skulpture, ime autora, latinični prijevod slova, oznaka za slijepe i ime donatora. Projekt BGS pokrenuli su društvo “Sinjali” iz Baške, a planira se dovršiti do 2010. godine.

Crkva sv. Lucije – Jurandvor

Sagrađena na prijelazu iz 11. u 12. st. na ostacima ranokršćanske crkve.

Najznamenitija crkva ovog područja, kao i cijeloga otoka Krka i Hrvatske, jer je u njoj pronađena čuvena i vrijedna Bašćanska ploča iz 1.100. godine. Danas se u crkvi nalazi i kopija Bašćanske ploče.

Crkvu Sv. Lucije u Jurnadvoru krasi glavni oltar, drveni poliptih, djelo majstora Luke i Ivana, sinova Paola Veneziana iz 14. st., čiji original se danas čuva u Biskupskom dvoru u Krku.

Crkva sv. Ivana Krstitelja

Nekada prva župna crkva u bašćanskoj kotlini iz 11. st. U njezinom zvoniku je najstarije zvono na ovom području, iz 1431. godine, zvano ““Starac”” Početkom 19. st. crkva je napuštena, ali je obnovljena nakon kolere. Uz crkvu se nalazi i groblje gdje se stoljećima kao i dan danas pokapaju mještani Baške.

Župna crkva sv.Trojice

Ovo je najveća crkva na području Baške. Izgrađena je u baroknom stilu na početku 18. stoljeća (1723.). U unutrašnjosti crkve nalazi se osam oltara, od kojih je jedan posvećen Svetoj Trojstvu. Slike koje krase unutrašnjost crkve djela su znamenitih likovnih umjetnika: Frana Jurića iz 18. stoljeća te Mlečana Paula Campse iz 16. stoljeća i Jacopa Palme ml. iz 17. stoljeća. U prostoru crkve čuva se i umjetnički izrađen srebrni križ, vrijedan dar krčkih knezova Frankopana. Crkveni zvonik datira u 1766., a visok je 28 metara.

Crkva Majke Božje na Gorici

Crkva, čiju unutrašnjost krase oltarne slike Celestina Medovića, izgrađena je početkom 15. stoljeća. Poznata je po svom zvonu iz 1594. koje, po tradiciji, zvoni kada bašćanski kraj pohodi krčki biskup. Crkva je ime dobila po Goričici, humku u Jurandvoru gdje je prvotno bila sagrađena. Crkva Majke Božje na Gorici najposjećenije je marijansko svetište krčke biskupije.

Zavičajni muzej Baška

Otvoren je 1970. godine. Sadrži etnografsku zbirku bašćanskog područja. U muzeju je izložena bašćanska narodna nošnja, starinsko posuđe i kuhinjski pribor.

Na katu se nalazi i spomen soba dr. Zdenke Čermakove (1884-1968), čuvene češke liječnice koja je svoj radni vijek provela u Baški kao kupališna i mjesna liječnica.